Obnovljivi izvori energije u Srbiji | Solarna, vetro i hidroenergija
Nazad na pocetnu

Obnovljivi izvori energije u Srbiji

Solarni paneli i vetroturbine kao obnovljivi izvori energije Wikimedia Commons, CC0

Srbija poseduje znacajan potencijal za koriscenje obnovljivih izvora energije, ali je njihova iskoriscenost jos uvek relativno niska. Energetska tranzicija ka cistim izvorima energije postaje sve vaznija tema, kako zbog ekoloskih razloga, tako i zbog energetske bezbednosti zemlje.

Trenutno stanje energetskog sektora

Srbija najveci deo elektricne energije proizvodi iz termoelektrana na ugalj i hidroelektrana. Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, termoelektrane na ugalj proizvode oko 65 posto ukupne elektricne energije, dok hidroelektrane doprinose sa oko 30 posto.

Udeo obnovljivih izvora energije, izuzev velikih hidroelektrana, jos uvek je relativno mali. Medjutim, Srbija se obavezala da poveca udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrosnji energije, u skladu sa ciljevima Energetske zajednice i teznjama ka clanstvu u Evropskoj uniji.

Potencijal solarne energije

Srbija ima povoljan geografski polozaj za koriscenje solarne energije. Godisnji broj suncanih sati u Srbiji krece se od 1.500 na severu do 2.200 na jugu zemlje, sto je uporedivo sa mnogim podrucjima u juznoj Evropi koje vec intenzivno koriste solarnu energiju.

Poslednjih godina doslo je do znacajnog rasta instaliranih kapaciteta solarnih elektrana. Krovne solarne elektrane postaju sve popularnije i kod domacinstava i kod poslovnih objekata, zahvaljujuci programima subvencija i mogucnosti prodaje viska proizvedene elektricne energije u mrezu.

Solarna energija ima poseban znacaj za ruralna podrucja Srbije, gde moze doprineti energetskoj nezavisnosti i smanjenju troskova za struju. Vise informacija o solarnoj energiji u Srbiji mozete pronaci na sajtu Regionalne agencije za razvoj istocne Srbije.

Vetroelektrane

Srbija ima znacajan vetropotencijal, posebno u Vojvodini i na podrucju istocne Srbije. Prosecna brzina vetra na visini od 100 metara krece se od 5,5 do 7,5 metara u sekundi na najpogodnijim lokacijama, sto je dovoljno za ekonomski isplativu proizvodnju elektricne energije.

Vetropark Cibuk, nadomak Beograda, sa instaliranim kapacitetom od 158 megavata, jedan je od najvecih vetroparkova u regionu jugoistocne Evrope. Pored njega, u Srbiji su izgradjeni i vetroparkovi Kovacica, Alibunar i Basaid u Vojvodini.

Ukupni instalirani kapaciteti vetroelektrana u Srbiji premasili su 500 megavata, sa planom za znacajno prosirivanje u narednim godinama.

Hidroenergija

Srbija ima dugu tradiciju koriscenja hidroenergije. Velike hidroelektrane na Dunavu, Drini i Limu cine okosnicu srpskog elektroenergetskog sistema. Medjutim, postoji i znacajan neiskorisceni potencijal malih hidroelektrana.

Pitanje malih hidroelektrana je u Srbiji izazvalo znacajnu ekolosku debatu. Dok one koriste obnovljivi izvor energije, njihova izgradnja na malim planinskim rekama moze imati negativan uticaj na ekolosko stanje vodotoka i okolnog biodiverziteta. Mnoge ekoloske organizacije se zalazu za strozu regulativu i zabranu gradnje na ekoloski osetljivim lokacijama.

Biomasa i geotermalna energija

Srbija ima znacajan potencijal za koriscenje biomase kao izvora energije. Poljoprivredni otpad, drvna biomasa i organski otpad mogu se koristiti za proizvodnju toplote i elektricne energije. Mnoga ruralna domacinstva u Srbiji vec koriste drvnu biomasu kao primarni izvor grejanja.

Geotermalna energija takodje predstavlja neiskorisceni potencijal. Srbija ima preko 350 termomineralnih izvora, od kojih se vecina koristi iskljucivo za banje i rekreaciju. Koriscenje geotermalne energije za grejanje objekata i staklenika moglo bi znacajno doprineti smanjenju emisija ugljendioksida.

Sta nas ocekuje u buducnosti

Energetska tranzicija u Srbiji je neizbezna. Pored ekoloskih razloga, ekonomski faktori sve vise idu u prilog obnovljivim izvorima energije. Cena solarne i vetro energije nastavlja da pada, dok troskovi konvencionalnih izvora rastu.

Za uspesnu energetsku tranziciju bice potrebno ulaganje u infrastrukturu za skladistenje energije, modernizaciju elektricne mreze i edukaciju gradjana o prednostima obnovljivih izvora. Svaki gradjanin moze doprineti ovom procesu odgovornom potrosnjom energije i razmatranjem mogucnosti instaliranja solarnih panela na svom domacinstvu.